Dvorac Károji u Nađmagoču
Dvorac Károji u Nađmagoču izgrađen je krajem 19. veka u eklektično-neobaroknom stilu po nalogu grofa Imrea Károjija. Dvorac se nalazi u središtu parka površine 41 hektar, koji pejzaž obogaćuje retkim vrstama drveća, skulpturama i fontanama, kao i polukružnim ribnjakom. Danas dvorac funkcioniše kao ustanova socijalne zaštite, dok je park slobodno otvoren za posetioce.
Dvorac Károji smešten je u centralnom delu Nađmagoča, pored vodotoka Magoč-ér, između gradova Senteš i Orošhaza. Građevina se ističe bogato dekorisanim mansardnim krovom i elegantnom fasadom, a okružena je impozantnim parkom od 41 hektar, u kome se nalaze retke vrste drveća, barokne skulpture, fontane i ribnjak površine oko 10 hektara. U parku se nalazi i malo groblje za životinje, posvećeno omiljenim psima i konju grofa, što predstavlja posebnu zanimljivost ovog prostora.
Arhitektonsko projektovanje dvorca povereno je Viktoru Zideku, dok su pojedini manji objekti delo Mikloša Ibla. Na rubu parka nalazi se rimokatolička crkva u neoromaničkom stilu, sa jednim brodom i jednim tornjem, koju je grof Alajoš Károji podigao 1883. godine u čast Svetog Alajoša. Istorija dvorca i središta imanja usko je povezana sa porodicom Károji, koja je tokom 19. i 20. veka imala značajan uticaj na razvoj Nađmagoča.
Istorija naselja seže u srednji vek; prvi pisani pomen imena, izvedenog od imenice „mag“, potiče iz 1426. godine. Tokom vekova područje je više puta stradalo, od tatarskih i osmanskih pohoda do promena vlasništva u 17. veku. Porodica Károji započela je obnovu i ponovno naseljavanje područja od 1702. godine, a do sredine 19. veka Nađmagoč je izrastao u uzorno poljoprivredno imanje i značajan posed, dalje razvijan modernim industrijskim i poljoprivrednim ulaganjima.
Grof Imre Károji je krajem 19. veka sagradio dvorac sa izraženim neobaroknim obeležjima. Istovremeno je unapređivao privredni i kulturni život naselja: osnivao je fabrike sirćeta, alkohola, skroba i šećera, kao i mlin za preradu paprike, čime je imanje Károji između dva svetska rata postalo jedno od najznačajnijih poljoprivrednih središta u regionu. Nakon Drugog svetskog rata dvorac je nacionalizovan i od tada se koristi kao socijalna ustanova, što je njegova funkcija i danas.
Kulturna vrednost dvorca Károji u Nađmagoču ne ogleda se samo u njegovom arhitektonskom značaju, već i u ulozi svedoka istorije naselja i šireg regiona. Park dvorca je slobodno otvoren za posetioce, dok se sama zgrada može razgledati uz prethodnu najavu. Među ostale znamenitosti u okolini ubrajaju se Zavičajna zbirka oca Felicijana, tradicionalne manifestacije u selu, kao i obližnje banjsko lečilište Đoparoš, te kulturne i termalne ponude gradova Senteša i Orošhaze.