Crkva Blažene Device Marije, Pomoćnice hrišćana
Crkva Blažene Device Marije, Pomoćnice hrišćana u Óföldeaku, u okrugu Makó, predstavlja utvrđenu rimokatoličku crkvu iz 15–16. veka, koja je bila ojačana bedemima, opkopom i odbrambenom kapijom. Crkva je više puta bila razarana i obnavljana; današnji izgled dobila je početkom 20. veka. Danas je dobro održavana i dostupna posetiocima.
Crkva se nalazi na južnom kraju Óföldeaka, u severnom delu naselja u odnosu na Makó, u blizini Marošlele i Földeaka. Prvobitno je podignuta kao utvrđena crkva opasana zidovima i šančevima, od kojih su delovi danas rekonstruisani i vidljivi u okolini objekta. U unutrašnjost se ulazi kroz portal na zapadnoj fasadi, dok je na istočnoj strani svetilište uže od broda, što daje crkvi posebne i prepoznatljive proporcije.
Istorija naselja seže u 13. vek; prvo pisano pominjanje sela potiče iz 1332. godine. Földeak je pripadao čanadskoj kaptolskoj oblasti, ali su osmanska osvajanja i pohodi iz 1590-ih godina doveli do njegovog potpunog razaranja. Početkom 18. veka u ovaj kraj se doselila porodica Návay iz Gornje Ugarske, koja je odigrala ključnu ulogu u obnovi sela, naseljavanju novih stanovnika i ponovnoj izgradnji crkve.
Crkva je prvobitno podignuta u drugoj polovini 15. veka, dok je njen zaštitni zid izgrađen na prelazu iz 15. u 16. vek. Tokom osmanske vlasti crkva je pretvorena u ruševinu, a u 18. veku porodica Návay ju je obnovila: gotski svod zamenjen je kasetiranim drvenim plafonom, a objekat je delimično povratio prvobitnu dužinu broda. Godine 1810. Janoš Návay je uz južnu stranu dogradio oratorijum, a u brodu je postavljena galerija.
Nakon poplave 1845. godine crkva je korišćena kao žitnica, a kasnije i kao skladište duvana; svoju izvornu versku namenu povratila je tek posle Prvog svetskog rata. Nakon povratka iz sibirskog progonstva, Lásló Návay je 1923–1924. godine obnovio crkvu: podignut je novi toranj, izrađen je krilni oltar i postavljene su kopije originalnih Marijinih slika. Crkva je ponovo osveštana 24. maja 1924. godine od strane čanadskog biskupa Đule Glatfeldera.
Kulturni značaj crkve ogleda se i u tome što predstavlja primer obnove zajednice nakon istorijskih razaranja i prirodnih katastrofa. Članovi porodice Návay su tokom više vekova imali istaknutu ulogu u životu županije i u očuvanju verskog života zajednice. Danas je crkva spolja slobodno dostupna, a unutrašnjost se može obići u vreme bogosluženja ili uz prethodni dogovor. U njenoj neposrednoj blizini nalaze se i kurije porodice Návay, kao i drugi istorijski spomenici sela, koji zajedno čine bogato kulturno nasleđe Óföldeaka.